18.08.2022 Komentari: 0

Google otvara vrata novog kampusa u Silicijumskoj dolini

Nakon pet godina izgradnje, predstavljen je Google Bay View - novi kampus u Silicijumskoj dolini (Kalifornija). Kampus je nastao kao rezultat velikih napora kompanije da razvije radno okruženje gde su prioritet principi usmereni na kvalitet života čoveka i održivi dizajn. Svoreno je mesto koje ne emituje ugljenik.

Kampus Bay View je smešten odmah pored NASA-inog istraživačkog centra Emes, u gradu Mauntin Vju, na površini od 102.193 kvadratnih metara. Kompleks je planiran za oko za oko 4.000 zaposlenih, a sastoji se od dve poslovne zgrade, event centra za 1.000 ljudi, 240 kratkoročnih smeštajnih jedinica za zaposlene i 80.937 kvadratnih metara otvorenog prostora. Za dizajn i konstrukciju ovog jedinstvenog kampusa zaslužni su Bjarke Ingels Group (BIG) i Heathervick Studio, kao i Google-ovi dizajnerski i inženjerski timovi.

 

Prilagodljiv i zdrav radni prostor

 

Dizajn BIG-a i Heathervick Studio-a je fokusiran na stvaranje prilagodljivog i zdravog radnog prostora za sve zaposlene. Google-ova vizija za budućnost rada zaposlenih je uslovila koncepciju enterijera. Sproveli su više otvorenih diskusija sa zaposlenima u kompaniji, kako bi utvrdili kakvo okruženje motiviše radnike i šta utiče na bolju produktivnosat.


„Nakon što smo razgovarali sa zaposlenima, otkrili smo da su srećni, produktivni i kreativni kada se okupljaju u timovima, ali da im je potreban prostor koji je zaštićen od zvuka i pokreta da bi obavili posao sa dubokim fokusom. Kao rezultat toga, timski prostori su raspoređeni na gornjim nivoima, a prostori za okupljanje su pozicionirani ispod, u prizemlju.“

 

Za zoniranje radnih oblasti korišćene su različite kabine i pregrade. Natkriveni volumeni su postavljeni pored pregrada sa žardinjerama za cveće, dok zavese i providni zidovi na sličan način prate mrežasti raspored kako bi se stvorio osećaj „susedstva“.

 

neobicna zgrada

Izvor za foto: Iwan Baan by dezeen.com 

 

Ekološki pristup dizajnu

 

Globalne klimatske promene, efekat staklene bašte i zagadjenje vazduha su glavni motivi kompanije da izgradi kampus po principima ekološkog dizajna. Ovo podrazumeva sadnju raznovrsnih biljaka u eksterijeru i enterijeru. Prirodna svetlost u radnom prostoru je važna za zdravlje zaposlenih. Na prozorima su automatizovani zastori koji se otvaraju i zatvaraju tokom dana. Sistem ventilacije koristi 100% spoljašnji vazduh, što znači da vazduh struji u jednom pravcu i da nema recikliranog vazduha.

 

Google se maksimalno trudi da smanji zagadjenje vazduha, pa su kao cilj postavili nultu emisiju ugljenika do 2030. godine. Kompanija se opredelila da dekabornizuje svoju potrošnju, što znači da će raditi na energiji bez ugljenika, svugde 24/7. U enterijeru preovlađuju materijali i nameštaj koji imaju sertifikate za kategorije „zelenih“ materijala.

 

poslovni prostor 

Izvor za foto: Iwan Baan by dezeen.com 

 

Na krovovima svih objekata su postavljeni solarni paneli preko kojih se obezbeđuje 40% energetskih potreba kampusa. Ostatak energije se obezbeđuje iz okolnih vetroparkova. U kampusu postoji i sistem za prečišćavanje otpadnih voda. U sušnom periodu sva voda koja nije za piće, obezbeđuje se korišćenjem reciklirane vode iz nadzemnih bara koji se nalaze u kompleksu. Korišćenje zelene energije je značajan doprinos za smanjenje efekta staklene bašte i zagadjenje vazduha. Zbog toga Google ispunjava sve uslove za dobijanje LEED-NC v4 Platinum sertifikata za održivost i zelenu izgradnju.

Pogled iz ptičije perspektive na radni prostor i na specifičan plafon. Zaposleni su grupisani u prostoru sa pojedinačnim timskim četvrtima

 

Krov od solarnih panela „zmajeva koža“

 

Od primenjenih ekoloških materijala možda je najprihvatljiviji krov od zakrivljenih struktura sa solarnim panelima tako da podseća na šator. Svaka struktura ima 50.000 srebrnih solarnih panela koji mogu da generišu oko 7 megavata energije. To je rezultat godina razvoja proizvoda, saradnje i proučavanja prototipova evropskih proizvođača. Zakrivljeni solarni paneli imaju visoku teksturu sa prizmatičnom prirodom, tako da hvata svetlost koja bi inače pobegla od tradicionalnih ravnih panela. Zbog efekta svetlucanja i specifične strukture krov je dobio ime „zmajeva koža“. Između solarnih panela su strukture sa krovnim lanternama tako da je omogućeno prirodno osvetljenje preko krova. 

Povezane teme:  

Komentari(0) Napiši komentar

Ostavi komentar